Objave

Kako je tinejdžeru?

Kako je tinejdžeru?

„Adolescenti nisu čudovišta. Oni su samo ljudi koji pokušavaju da nauče kako da se snadju u svetu odraslih,  koji ni sami nisu baš sigurni u sebe.“

 Virginia Satir

 

Čini se da odgajati decu nikada nije bilo teže.

 

Živimo u vremenu u kojem su tinejdžeri izloženi bezbrojnim spoljnim uticajima, od kojih su mnogi štetni. Tinejdžer koji se ne oseća voljenim i pažljivim veoma im je izložen.

Nije neobično da se tinejdžeri, na primer, u  jednom minutu smeju, a u drugom prevrću očima ili besne. To se dešava iz više razloga – fizičkih, emocionalnih, socijalnih i psiholoških – a ne iz jednog razloga posebno i često se i ne možete utvrditi tačan uzrok emocionalnih uspona i padova adolescenata.

Promene raspoloženja tokom adolescencije delimično su posledica biologije. Hormonske promene koje se dešavaju tokom puberteta igraju glavnu ulogu u načinu na koji tinejdžeri razmišljaju i osećaju, pa otud i pojačana razdražljivost, intenzivna tuga i čest osećaj isfrustriranosti. Takodje, mozak se razvija intenzivno do 20-ih godina, a deo mozga koji je povezan sa regulisanjem i kontrolom emocija se razvija poslednji, pa otud i slabija samokontrola u izražavanju osećanja.

Težnja tinejdžera da utvrde svoj identitet takođe igra ulogu u njihovom raspoloženju. Dok pokušavaju da se osamostale, uspostave svoja verovanja, ciljeve i životni put, doživljavaju neki unutrašnji nemir koji se nekada manifestuje kao dramatično ponašanje. Mogu se osećati tužno, uplašeno i usamljeno zbog budućnosti, a istovremeno i uzbuđeno zbog osvajanja sve veće slobode.

U ovoj razvojnoj fazi normalno je da mlada osoba „živi u svojoj glavi“ i da je zauzeta intenzivnim razmišljanjem o izazovima kao što su prijateljstva, ljubavne veze i porodični odnosi.  Važnost i neizvesnost na ovim poljima može biti vrlo stresna i taj stres utiče na raspoloženje adolescenta.

Suočavanje sa svim ovim promenama u životu, pa i promenama u raspoloženju nekim tinejdžerima ide lakše i bolje nego drugima, jer svi su drugačiji od drugih i posebni.


Kako roditelji  mogu da pomognu?

 

Poistovetite se  sa ovim emocionalnim usponima i padovima.

 

Svi smo bili tinejdžeri i suočavali smo se sa različitim i suprotnim osećanjima. Sa tim nismo stali nakon adolescencije –  hormoni i dalje utiču na osećanja i ponašanja i žena i muškaraca.  Takodje, važno je imati na umu da su promenljiva osećanja i ponašanja normalna za SVE tinejdžere ovog sveta. Ne možemo sprečiti da se tinejdžer oseća i ponaša tako, ali ne treba ni da zaboravimo da je svaki tinejdžer mnogo više od svog ponašanja – svaki ima svoje osobine ličnosti, talente, snage koje su za poštovati, prihvatati i voleti.

Kako pomoći svom tinejdžeru u upravljanju emocionalnim i ponašajnim usponima i padovima

  • Budite tu za svog tinejdžera. Postoje trenuci kada nam svima treba malo prostora, pa treba i tinejdžeru dati tu privatnosti. U onim provokativnim trenucima, umesto da padnete u iskušenje da odreagujete na isti način kao i vaše dete (npr. vikom na vikanje, podizanjem tona glasa, upotrebom ironije,…) i time pogoršate situaciju i narušite odnos, pokažite strpljenje i razumevanje. U svakom trenutku stavite do znanaja tinejdžeru da ste tu za njega, ako i kada mu to bude trebalo. Kada vam se obrati, aktivno ga slušajte pre svega.
  • Pružite adolescentu granice i ljubav. Odgovarajte mirno, ali odlučno i držite svog tinejdžera i sebe odgovornim za (ne)poštovanje pravila i dogovora. Nadjite vremena za zajedničke prijatne aktivnosti, grlite ga i govorite da ga volite (ljubav se ne podrazumeva za dete, čak i ako verujete da ste mu pokazali da ga volite ili da ono sigurno zna da je voljeno).
  • Pomozite tinejdžeru da prepozna sva svoja osećanja i kako se ona menjaju. Lakše je nositi se sa neprijatnim osećanjima ili neprijatnim smenjivanjem osćanja kada razumemo šta (nam) se dešava.
  • Pokažite tinedjdžeru kako da se nosi sa emocijama. Pre svega, to koje strategije vaše dete vidi da vi koristite za prevazilaženje problema, uticaće na izbor vlastitih strategija (roditelji su i dalje najvažniji uzori deci). Neke od mogućih predlog-staregija su: odbrojavanje od 10 dok se ne smire, šetnja, slušanje muzike,…neke aktivnosti koje ih zanimaju (sportske, kreativne).  Takođe, ulaganje vremena i energije u razvijanje veština rešavanja problema vašeg deteta, nosi u sebi poruku da cenite trud deteta i ohrabrujete ga da donosi odluke koje utiču na njegov život, a kada adolescent oseća da je rešenje poteklo od njega samog verovatnije je da će ga i primenit.
  • Podsticanje zdravih životnih navika tinejdžera nije ništa manje važno. Smatra se da tinejdžerima treba više sna nego kad su bili mladji (oko 8 do 10 sati svake noći), pa neispavani tinejdžeri imaju više teškoća u regulisanju emocija. Zdrava ishrana je drugi način na koji se tinejdžeri mogu prirodno boriti protiv promene raspoloženja – redovno doručkovanje, zdrave grickalice i obroci,  umerene količine šećera i kofeina,…pomažu da se reguliše nivo šećera u krvi i dobije dovoljno hranljivih materija za funkcionisanje mozga. Fizičko vežbanje je prirodni pojačivač raspoloženja i može da poboljša promene raspoloženja zahvaljujući „hormonima sreće“ koje podstiče na lučenje (barem 20 minuta vežbanja svakog dana je dovoljno).

Vremena je malo. Kao roditelj, imate ograničeno vreme i mogućnosti da učinite da se vaš tinejdžer oseća bezuslovno voljeno.

Morate stalno držati njegov emocionalni rezervoar punim svaki dan. To će mu omogućiti da izraste u osobu koja može da misli autoritativno i jasno za sebe i da razvije samokontrolu. Samo kada oseti da ga volite bezuslovno, imaćete uticaj koji treba da imate na njega. Da, recite mu da ga volite, ali i pokažite mu svoju ljubav svojim ponašanjem.

 

Preuzmite kontrolu nad svojim životom i obiteljskim odnosima. Prijavite se na coaching ili radionicu